Ko je bio Mihajlo Pupin?

Posted on Posted in O školi

U močvarnom, siromašnom seocetu, nedaleko od Pančeva – u Idvoru, kao jedno od desetoro dece uglednog domaćina Koste, rodio se 1854. godine Mihajlo Pupin. i to u kući nepismenih roditelja. S brojnom decom odrastao je Pupin na tihim, pitomim pašnjacima kraj Tamiša, slušajući priče iz davnina, kao i setne zvuke pastirske frule.

Mihajlo je prvo učio u srpskoj osnovnoj školi u Idvoru, a zatim nemačku školu u Perlezu, posle čega je prešao u Građansku školu i Realku u Pančevu. U jesen 1872. godine on odlazi u Prag na dalje školovanje, gde postaje svedok žestokih okrašaja slovenske i germanske omladine. Iz Praga je želeo da se vrati u Idvor-majci i ocu i drugovima na pašnjacima. Ali majka i sestra nisu htele ni da čuju za to. Mislile su da bi njegovo vraćanje kući bilo ravno porazu, plaćenom odvajanjem od usta cele porodice. I tako Pupin donosi odluku da krene za Ameriku. To je bilo s jeseni 1874. godine, kada je imao 20 godina.

Prvih pet godina po dolasku u Sjedinjene Države teško je živeo-radio je kao fizički radnik I istovremeno učio večernju školu. Kada je postao pomoćni službenik i oslobodio se fizičkog rada položio je prijemni ispit na Kolumbija koledžu u Njujorku. Kao odličan učenik bio je oslobo|en plaćanja školarine. Da je to zaslužio potvrdile su i dve novčane nagrade koje je dobio na kraju godine.

Po završetku školovanja 1883. godine stekao je diplomu prvog akademskog stepena i kao odličan student dobio je stipendiju za studije matematike i fizike na čuvenom engeskom univerzitetu u Kembridžu. Iz Kembridža on odlazi u Berlin, gde stiče doktorat iz fizičke hemije. Time je „školovanje“ Mihajla Pupina bilo završeno. Predstojao je naporan i plodotvoran rad u nauci i tehnici.

Pupin je patentirao 24 pronalaska, uglavnom iz telefonije, telegrafije i radio-tehnike. S malim zakašnjenjem, posle Rentgenovog otkrića X-zraka, prvi je u Americi konstruisao Rentgenov aparat. To mu je donelo značajan ugled. Svetsku slavu i imetak stekao je pronalaskom tzv. Pupinovih kalemova-postupka i elemenata koji su omogućili prenos električnih signala na velike daljine, što pre njegovog otkrića nije bilo izvodljivo. Taj postupak je po Pupinu nazvan „pupinizacija“*.

Pored uspeha u nauci i tehnici,Pupin je zadobio i ugled kao nenadmašan profesor na Kolumbija Univerzitetu. Bio je i odličan popularizator nauke. Za svoje autobiografsko delo „Sa pašnjaka do naučenjaka“ dobio je Pulicerovu nagradu za književnost 1924. godine. Velikan nauke-Pupin je bio i veliki rodoljub. Kao prijatelj američkog predsednika Vilsona, mnogo je učinio za dobrobit Srbije na mirovnoj konferenciji po završetku Prvog svetskog rata. Siromašno seljače, jedno od desetoro dece nepismenih roditelja, Mihajlo Pupin se upisao u velikane nauke čije će se ime pamtiti vekovima.

 


*PUPINIZACIJA, PUPINOVANJE (Prema M.Pupinu): Specijalni postupak u žičnoj telefoniji kojim se provodnicima mestimično dodaje samoindukcija pomoću Pupinovih kalema; tako opterećen vod ima znatno veću samoindukciju usled čega se smanjuje škodljivo dejstvo koje nastupa zbog preterano velikog dužnog kapaciteta u kablu. Postupak je našao na veliku primenu u kablovskoj telefoniji.